KISTANJE Otkriven golemi poligon Jedanaeste rimske legije

 ARHEOLOGE IZNENADIO VOJNI KAPMUS VELIČINE ŠEST NOGOMETNIH IGRALIŠTA U BURNUMU

Vojni kampus veličine gotovo šest nogometnih igrališta novi je senzacionalni “detalj“ arheološkog lokaliteta rimskog vojnog logora Burnum smještenog na desnoj obali Krke onkraj Ivoševaca u kistanjskom kraju.

- Riječ je doista o impozantnom vojnom vježbalištu, odnosno poligonu koji se naslanja na prije nekoliko godina otkriveni, te arheološki obrađen i konzerviran rimski amfiteatar koji je bio “srce“ vojnog logora, odnosno rimskog naselja koje je izraslo na tom lokalitetu.

Arheolozi su već ucrtali granice tog kampusa veličine 200 x 200 metara, a sada je pred nama razdoblje strpljivog iskapanja i istraživanja, to jest dokazivanja da se doista radi o vojnom poligonu kojim su se koristili vojnici 11. rimske legije - kazao nam je prof. dr.Miroslav Glavičić s Katedre za antičku arheologiju Odjela za arheologiju Sveučilišta u Zadru.

Doktor Glavičić izbjegava izrijekom kazati da je riječ o senzacionalnom arheološkom otkriću.

- Više bi se moglo kazati da je riječ o velikom iznenađenju. Nitko od nas nije očekivao da ćemo, nakon amfiteatra, naići na ovakav nastavak vojnog logora. Pred nama je sada novi veliki posao koji ću zajedno sa svojim studentima arheologije nastaviti već idućeg tjedna. Kada ćemo završiti istraživanje? Prostor gdje je više stoljeća stolovala rimska legija je velik i trebat će najmanje deset do petnaest godina da bi se dovršilo arheološko istraživanje i konzerviranje ovog lokaliteta.

- Ambicije su velike. Želimo stvoriti arheološki park Burnum. Njegovi temelji su već tu. Uz amfiteatar, koji je velikim dijelom istražen i konzerviran, odnosno obnovljen, tu su i konzervirani lukovi, ostaci vojnog zapovjedništva. Do sada pronađeni arheološki predmeti već čine fundus ovog ljeta otvorene muzejske zbirke u Puljanima.

Također, želja nam je, u okviru Edukacijskog centra, otvoriti međunarodnu arheološku školu. Cijeli taj posao zajednički radimo sa stručnjacima Gradskog muzeja Drniša i Nacionalnim parkom “Krka” čiji je direktor Željko Bulat prepoznao vrijednost ovog jedinstvenog arheološkog nalazišta koji se nalazi u granicama NP Krka, što je jedinstven primjer u svijetu.

- Posve smo sigurni da će, zahvaljujući ovom arheološkom parku, svake godine ovaj prostor posjetiti više tisuća turista, čime će se značajnije rasteretiti Skradinski buk, temeljni fenomen zbog kojeg NP Krka posjeti više od 700 tisuća turista. Ne zaboravimo da se na ovom području nalazi i Manojlovac gdje je i najveći slap u Hrvatskoj koji je pohodio i car Franjo Josip - kaže dr. Miroslav Glavičić.

- Burnum je u ovom trenutku, bez sumnje, najveći “aktivni“ arheološki lokalitet u Hrvatskoj. Iako je u više navrata, još od bečkih arheologa, istraživan ovaj lokalitet, tek od 2003. godine intenzivirali smo radove pod nadzorom akademika Nenada Cambija. Nismo imali ogledni primjer kako istraživati takav lokalitet, premda smo nešto slično posjetili u Austriji i Njemačkoj. Morate znati da je na ovom prostoru živjelo šest tisuća dobro obučenih profesionalnih vojnika čija je profesionalna služba trajala 25, a prema nekim naznakama i 30, pa i 35 godina. Riječ je o vojnoj postrojbi razine korpusa.

- Bili su to dobro obučeni i plaćeni vojnici koji su, nerijetko, kao pričuvni časnici i nakon profesionalne službe nastavili živjeti na ovom prostoru. Čak su se i ženili. Potvrđuju to i otkriveni grobni natpisi na Roškom slapu - kaže Joško Zaninović, ravnatelj Gradskog muzeja Drniša.

Kakva se “iznenađenja“ još mogu očekivati pri iskapanju arheološkog lokaliteta rimskog vojnog logora Burnum? Doktor Miroslav Glavičić vjeruje da će neizbježno biti otkrivena termalna postrojenja, kao i drugi sadržaji koji su služili za rekreaciju, ali i relaksaciju vojnika i stanovnika vojnog logora.

- Morate znati da je to bio savršen vojni ustroj. Rimljani nisu radili ništa slučajno. Cijeli logor je “niknuo“ na sjecištu više prometnica koje su vodile do Skradina (Scardone) koja je bila glavna opskrba luka legionarima, zatim u pravcu Bribira i Knina. Trase tih putova su utvrđene, a neke od njih su korištene sve do prošlog stoljeća, a glavna, koja ide od Bribira prema Kninu, je danas i asfaltirana - kaže doktor Glavičić.

MARIJAN DŽAMBO

Logor Stručnjaci tvrde da je gradnju stalnog logora počeo provincijski namjesnik Publije Kornelije Dolabela, o čemu svjedoči i natpis iz 51, odnosno 52 godine. Odlaskom legija nakon čega je Dalmacija postala “provincia inermis“, Burnum je postupno gubio vojno značenje. Otada ovo mjesto postaje civilno naselje koje je poslije dobilo status municipija. Pretpostavlja se da je cestovna infrastruktura pridonijela propasti Burnuma koji se posljednji put spominje 537.g. vezano uz sukob vojske bizantskog cara Justinijana i postrojba ostrogotskog kralja Vitigisa koja je bila poražena. Burnum je potom porušen, a moguće je da je konačno razoren u završnom pohodu Bizanta na Ostrogote pod vodstvom Narzesa.

Amfiteatar Amfiteatar ima četiri ulaza, a najpoznatiji nalaz pronađen na ovom mjestu je veliki kameni ulomak dug 294 cm na kojem je uklesano ime cara Vespazijana i njegova titula imperator. Iz natpisa se može iščitati da je Vespazijan amfiteatar darovao legiji Flavia Felix IV. Ovaj je amfiteatar (dug 50 i široka 47 m), kažu arheolozi, najviše služio za potrebe vojnika koji su ovdje vježbali i održavali ratnu spremu, a moguće i za razonodu. Mogao je primiti do 10 tisuća osoba. Građen je djelomično na stijeni, tj. koristila se stjenovita konfiguracija vrtače. Stručnjaci procjenjuju da je amfiteatar građen najvjerojatnije 76.-77.g., a moguće i prije. Otkopavajući amfiteatar, arheolozi su pronašli dosta sitnijih nalaza, od novca, stakla, fibula, privjesaka, okova, pojasova, keramike, opeke, krovne cigle...

Arkade Impozantni su i ostaci kamenih lukova nekadašnje zgrade zapovjedništva logora koje je izgrađeno oko 33. godine prije Krista. - Da nismo intervenirali i izvukli sav beton koji je ranijih desetljeća nestručno i nekvalitetno postavljen između kamenih blokova, vjerujte mi, lukovi bi se urušili. Kamen je sada izbijeljen, ali i on će za koju godinu dobiti tamniju boju - kaže akademik Nenad Cambi.