04.11.2010. | 14:54
Vlada pozvala Srbe da podnesu zahtjeve za kupnju stanova
Svega dan uoči službenog posjeta srbijanskog predsjednika Borisa Tadića Hrvatskoj i Vukovaru hrvatskim građanima srpske nacionalnosti na svoje su adrese primili pisane obavijesti kojima ih Ministarstvo regionalnog razvoja poziva da zatraže otkup državnih stanova koji su im u zamjenu za nekadašnje stanarsko pravo dati u najam nakon što su se vratili iz izbjeglištva.
Vlada je još 2. rujna donijela Odluku o prodaji stanova u vlasništvu RH, a nakon što je ona prije mjesec dana stupila na snagu uklonjene su i posljednje prepreke koje su stajale na putu otkupa stanova po povlaštenim uvjetima.
- Ovom odlukom omogućena je prodaja stanova najmoprimcima i članovima njihovih obitelji koji stanove koriste temeljm ugovora o najmu i suglasnosti za stambeno zbrinjavanje izvan područja posebne državne skrbi izdane prema Zaključku o načinu stambenog zbrinjavanja povratnika koji nisu vlasnici kuće ili stana, a bivši su nositelji stanarskog prava - stoji u obavijesti povratnicima koju je potpisala Anna Maria Radić, ravnateljica Uprave za područja posebne državne skrbi.
Najmoprimcima koji su s državom sklopili ugovor o najmu stana do 28. rujna ove godine omogućeno je da do 28. rujna 2011. podnesu zahtjeve za kupnju stana koji im je dodjeljen na korištenje. Kako bi im olakšali proceduru Ministarstvo je uz obavijesti o mogućnosti otkupa povratnicima poslalo i gotove obrasce zahtjeva za kupnju stana.
Plaćanje cijene stana moći će se, prema izboru kupca, ugovoriti jednokratnom isplatom ili pak obročnom otplatom. U slučaju jednokratne otplate kupci će iznos cijene stana morati uplatiti u roku od 30 dana od dana sklapanja ugovora, dok će onima koji se odluče na obročnu otplatu ona biti omogućana na rok do 20 godina, odnosno 240 mjesečnih rata uz nepromjenjivu kamatnu stopu od 4 posto godišnje.
Porez na promet će snositi kupci stanova, a u slučaju neredovitog ispunjenja njihovih ugovornih obveza Središnji državni ured za upravljanje državnom imovinom o tome će obavijestiti nadležno općinsko državno odvjetništvo.
Svi oni koji se odluče na obročnu otplatu morat će potpisati izjavu kojom dopuštaju prodavatelju, odnosno državi uknjižbu založnog prava (hipoteke, op.a.) na kupljenom stanu za iznos cijene i kamate što će imati za posljedicu nemogućnost daljnje prodaje stana sve dok on ne bude i konačno otplaćen.
28.10.2010. | 10:16
SDSS: Zašto su sva odlagališta na većinski srpskim područjima?!
- Nije politički korektno da svih šest potencijalnih lokacija županijskog centra za gospodarenje otpadom bude na lokacijama s većinski sprskim stanovništvom. Osim toga, nije ni ekomski opravdano da se otpad odlaže najdalje od najvećih gradova u županiji, Siska i Kutine, u kojima se proizvodi najviše otpada.
Rekli su ovo u četvrtak u Sisku Milan Oblaković, sisačko-moslavački dožupan i Milan Krstinić, županijski vijećnik iz redova SDSS-a. Oblaković je istaknuo kako su zbog toga, prilikom usvajanja županijskog prostornog plana tri vijećnika SDSS-a glasovali protiv toga dokumenta, ali da zbog toga SDSS neće izaći iz koalicije na vlasti.
- Jedino na vlasti manjinski predstavnici mogu se izboriti za boljitak naroda i područja iz kojeg dolaze, mi ne planiramo napustiti koaliciju, a ostale stranke u koaliciji, kao i županica Marina Lovrić Merzel, ne vrše pritisak na nas da promijenimo stajalište ili napustimo koaliciju, pojasnio je Oblaković.
Milan Krstinić, SDSS-ov županijski vijećnik ističe kako su se političari u prijašnjem razdoblju prigodom donošenja odluke o potencijalnim lokacijama županijskog centra za gospodarenje otpadom rukovodili pragmatičnim razlozima: to je rijetko naseljeno područje s malim brojem glasača. Zbog toga je određeno šest lokacija na rubnim dijelovma županije s većinski srpskim stanovništvom, a u razmatranje nije uopće uzeto postojeće sisačko odlagalište, koje ima najbolje uvjete, koje ima sve potrebne dokumente i u srcu je županije, podjednako udaljeno za sve dijelove županije.
On je istaknuo kako smještaj županijskog centra za otpad mora biti rezultat dogovora s jedinicama lokalne uprave, da se ne smije donositi pregalasavanjem, te da se moraju odrediti visoka renta i strogi ekološki uvjeti. Na direktan upit mogu li ekomski i ekološki uvjeti nadjačati etničko pitanje, dožupan i županijski vijećnik vrlo su jasno odgovorili. Rekli su da će donošenje konačne odluke o lokaciji županijskog centra za zbrinjavanje otpadom, odnosno glasovanje o županijskm planu gospodarenja otpadom biti test za postojeću županijsku koaliciju, odnosno za ostanak SDSS-a u njoj.
Zanimljivo je da u Županijskoj skupštini ima osam vijećnika srpske nacionalnosti. Jedino su tri predstavnika SDSS-a glasovali protiv županijskog prostornog plana s ucrtanim potencijalnim lokacijama odlagališta otpada. Mnogi iz te činjenice isčitavaju namjeru SDSS-a da se na pitanju otpada pokaže jedinim zaštitnikom srpske nacionalne manjine, te da zbog toga etničke argumente stavljaju ispred ekonomskih.
20.11.2010. | 18:54
MANJINSKI STIJEG NA ZGRADI OPĆINE VIJORIO SE PROTUZAKONITO
SPOR U KISTANJAMA Srpski vijećnik natjerao čelnika SDSS-a da skine srpsku zastavu
 |
| Opet će se zastava vijoriti – odlučan je Slobodan Rončević |
Zastava srpske nacionalne manjine više nije istaknuta ispred zgrade Općine u Kistanjama. Osam mjeseci otkako je postavljena, načelnik općine Slobodan Rončević(Samostalna demokratska srpska stranka) izdao je nalog da se skine.
Zašto? Zato što ga je općinski vijećnik Demokratske partije Srba, Božo Šuša, prijavio DORH-u u Kninu da je zastavu postavio protuzakonito. Šuša tvrdi da je Statutom općine regulirano postavljanje manjinske srpske zastave samo u svečanim prilikama. Više puta na Općinskom vijeću tražio je od načelnika da mu kaže tko je i po čijem nalogu podigao zastavu na jarbol ispred Općine i na temelju kojeg zakona.
‘Nikoga ne provociramo!’
Kako tvrdi, nikad nije dobio odgovor, a načelnik Rončević ga je ignorirao shvaćajući njegova pitanja - provokacijom. No, ovog puta je reagirao, pa je poslije Šušine prijave Općinskom državnom odvjetništvu u Kninu zastavu ipak skinuo. - To je samo privremeno, dok se čl. 56. Statuta općine ne uskladi s Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina. Postavljanje zastave je zakonito, uz obavezno isticanje državne zastave RH i može biti trajno podignuta ispred općine, a ne samo u svečanim prigodama.
Ali, da ne bi bilo zabune, mi ćemo to dodatno definirati u Statutu i opet je vratiti na njezino mjesto - pojašnjava misteriju s manjinskim stijegom načelnik Rončević. Na komentare da ta zastava provocira kistanjske Janjevce, Hrvate, Rončević odlučno odgovara:- Ni govora! Otkako je postavljena nije se dogodio nijedan incident, osim što je jedne noći nestala i to smo prijavili policiji, ali nikad nismo dobili informaciju o počinitelju.
 |
| Srpski barjak na općini Kistanje je osam mjeseci /Živana Juras |
Zastavu smo vratili na njezino mjesto. I opet će se vijoriti - poručuje oponentima Rončević - baš zbog uravnoteženosti dvaju entiteta koji ovdje žive, domicilnog srpskog i doseljenoga hrvatskog stanovništva. To je manjinska srpska zastava, a ne zastava Republike Srbije - objašnjava Rončević. U Ustavnom zakonu o pravima manjina (čl. 14.) stoji da je upotreba znamenja i simbola nacionalnih manjina (...) uz službenu upotrebu znamenja i simbola Republike Hrvatske sasvim slobodna.
No, također, u stavku 3. Zakona stoji da su jedinice lokalne samouprave dužne Statutom propisati službenu upotrebu i način korištenja manjinske zastave i simbola. A u kistanjskom Statutu to je pitanje regulirano čl. 56., ali neprecizno pa je doista moguća interpretacija kako se manjinski simboli koriste samo u svečanim prilikama.
‘Slobodno isticanje’
Taj članak kistanjskog Statuta glasi: “Na području općine Kistanje slobodno je isticanje zastave, simbola i drugih obilježja srpske nacionalne manjine kao i njihovo korištenje u svečanim prilikama.” Bilo kako bilo, vijećnici SDSS-a, koji imaju većinu u Općinskom vijeću, morat će Statut učiniti jasnijim i određenijim kako bi manjinska srpska zastava nesmetano vijorila ispred općine.
Šuša: Kaznite načelnika!Kada je u svibnju ove godine zastava skinuta s jarbola preko noći, načelnik Rončević je slučaj prijavio policiji. Počinitelj je, kako je kazao šef Policijske postaje u Kninu, priveden i kažnjen. Zahtijevam da se i sada primijeni isto i počinitelja na isti način kazni - kazao nam je Božo Šuša, vijećnik DPS-a. - Kao građanin prijavio sam da je manjinsko srpsko obilježje skinuto, i očekujem intervenciju policije - poručuje vijećnik Božo Šuša, tjerajući “mak na konac” s načelnikom općine. |
MUP: Nije bilo incidentaZanimljivo je da policija na naš upit negira da se dosad dogodio bilo kakav incident sa srpskom zastavom, kao što negira i sankcioniranje počinitelja jer se to, kažu, nije ni dogodilo. Zar načelnik slučaj nije svojedobno prijavio...? |
07.01.2011. | 09:30
Kistanje: s crkve sv. Ćirila i Metoda na pravoslavni Božić skinuta zastava SPC-a
 |
Na sam dan pravoslavnog Božića, još uvijek nepoznata osoba ili više njih, pod okriljem noći sklinuli su i odnijeli s crkve.sv Ćirila i Metoda u središtu Kistanja zastavu Srpske pravoslavne crkve.
Zastava dužine tri metra uoči blagdana bila je izvješena na pročelju crkve između zvonika i sata, te je nakon njenog skidanja na držaču gdje je stajala, ostala samo uzica od konopa.
Nestanak zastave rano jutros policiji su prijavili mještani Kistanja,te je na mjestu događaja u tijeku kriminalističko istraživanje.
TEKST I FOTO:
Нема коментара:
Постави коментар