DAN GRADA Gradonačelnica Rimac: Prosječna plaća u Kninu je 6000 kuna

13.06.2011. | 13:50 SLOBODNA DALMACIJA

Gradonačelnica Knina Josipa Rimac

Ugledni časopis “Forbes” svrstao je Knin među 20 gradova koji pokreću Hrvatsku. Međutim, zakleti realisti, među kojima je i kninska gradonačelnica Josipa Rimac, ne zavaravaju se da je stanje u Kninu idilično:

− Gospodarska situacija nije sjajna, to treba jasno priznati. Ali, isto tako mora se reći da se slika Knina u posljednjem desetljeću znatno promijenila nabolje. Primjerice, proračun nam je porastao dvostruko. 

Prosječna je plaća u Kninu oko 6000 kuna, doduše, ponajviše zahvaljujući činjenici da ljudi uglavnom rade u državnom sektoru. 

Trenutačno u gradu stvarno živi 17.000 ljudi, iako ih je prijavljeno gotovo 30.000 samo da bi ostvarivali povlastice. Nezaposlenih je 1800, a na socijalnoj je skrbi 2800 građana. Posve sigurno, nije nam lako, ali preteške su ocjene koje govore o “crnoj” slici grada − počela je naš razgovor gradonačelnica Josipa Rimac.

Posljednjih mjeseci Knin je pravo gradilište? 

− U ovom trenutku radi se na trima stambenim zgradama, dvije smo zgrade sanirali te gradimo jednu novu na Senjaku s 80 stanova. Praktički, dobili smo 120 novih stanova, u što je utrošeno 70 milijuna kuna, a financijer je Ministarstvo regionalnog razvoja.

Nadalje, potpuno smo obnovili osam stambenih zgrada, što nas je stajalo 10 milijuna kuna.

U tijeku je uređenje starog dijela grada i rekonstrukcija glavne prometnice, odnosno Zvonimirove i Tuđmanove ulice. Uređujemo vodovodnu i kanalizacijsku mrežu, kolektor, nogostup, rasvjetu i crpnu stanicu “Stari grad”, a vrijednost projekta je 20 milijuna kuna. 

Očito, puno se polaže na obnovu stambenog fonda? 

− Uspjeli smo riješiti osnovni problem Kninjana, a to je stambeno zbrinjavanje. Darovano je oko 1300 objekata − 1000 stanova i 300 kuća. Uz to, država stalno ulaže u te objekte i obnavlja ih.

Uz državu, kninski se projekti uglavnom financiraju iz europskih fondova? 

− Samo u ovom trenutku s IPA-om imamo projekte vrijedne oko 320 milijuna kuna. Projekti na kojima s njima radimo značajni su u gospodarskom smislu, jer u njima su i manji kninski obrti našli mjesto kao podizvođači. Neki Kninjani našli su i zaposlenja u tim tvrtkama, a posredan učinak vidi se i u trgovini i ugostiteljstvu. Evo, sada nam manjka smještajnih kapaciteta za sve radnike.

No, Grad Knin nije povlačio novac samo iz IPA-e, nego i iz drugih fondova. Mogu reći da smo u tom segmentu dobro svladali gradivo. 

Uz rješavanje problema stambenog zbrinjavanja, ključni je zadatak gradske uprave jačanje gospodarstva?

− Najviše je ljudi u Kninu, njih oko 800, zaposleno u malim i srednjim obrtima. Naše je ključno poduzeće DIV, zbog toga nas veseli izgradnja novog pogona u kojem će posao naći još 350 ljudi. Važna nam je i tvrtka “Knauf”, koja većinom zapošljava ljude iz Knina. Kad bismo uspjeli privući ulagače u još jedan ili dva pogona sa stotinjak zaposlenih, to bi bilo sjajno. Zadatak je gradske uprave pripremiti infrastrukturu koja će poduzetnicima biti temelj da izaberu Knin za svoja ulaganja. 

Na području Knina dosta je objekata, pa i vojarni, koji bi se mogli staviti u funkciju gospodarstva? 

− U Kninu imamo perspektivne i neperspektivne vojarne. U ovu drugu skupinu spadaju vojarna Stara straža te objekti u Golubiću, Pađanima i na Krki, koji su predani državi i još se nije pojavio ni jedan ozbiljan investitor. 

S druge strane, svi bivši vojni objekti za koje smo bili zainteresirani predani su Gradu Kninu, primjerice, zgrada koja se gradi na Senjaku ili budući studentski dom, vrijedan 16 milijuna kuna, za koji je gotova sva dokumentacija i samo se čeka raspisivanje natječaja. 

Nadalje, staru kninsku bolnicu dali smo na prodaju sa željom da se u njoj otvori dom za starije. Nastojat ćemo da ni jedan objekt ne zjapi prazan i da se na svaki način otvaraju nova radna mjesta.

Brojni su planovi pred kninskom gradskom upravom?

− Sanirat ćemo odlagalište otpada Mala Promina, gdje će biti i prekrcajna stanica za Bikarac. Vrijednost je investicije 23 milijuna kuna i u cijelosti je financira Fond za zaštitu okoliša. MUP će graditi novu zgradu za svoje potrebe, a mi ćemo u njihov stari objekt preseliti Gradsku knjižnicu i Pučko otvoreno učilište.

Planiramo izmjestiti komunalno poduzeće u gospodarsku zonu Preparandija, koja je ipak zaživjela i u njoj radi šest obrtnika koji zapošljavaju 60-ak radnika. 

U planu je i jačanje kninske bolnice na način da se produljeno liječenje definira kao palijativna skrb. Dobili bismo novih 80 kreveta i otvorili 50 radnih mjesta. Trenutačno u kninskoj bolnici imamo 22 specijalizanta, što potvrđuje da je postojao razlog da se kninska bolnica odvoji od šibenske − zaključila je gradonačelnica Josipa Rimac.

 KREŠIMIR GULIN / SNIMILA MARIJA MIHIĆ / CROPIX

Prometna izolacija Jedan od najvećih kninskih problema jest prometna izoliranost? − Knin je u svakom pogledu prometno izoliran. Najbliži nam je spoj na autocestu preko čvora “Sveti Rok”, a od te točke do Knina cesta je jako loša. Ceste prema Šibeniku, Splitu ili Zadru u katastrofalnom su stanju.  Knin, kao treće željezničko čvorište u zemlji, u novoj modernizaciji ništa nije osjetio. Kolodvor nam izgleda kao da je 1945. godina. Dobra je stvar što se prometa tiče rekonstrukcija ulaza i izlaza u grad na državnoj cesti D1, u što se ulaže 40 milijuna kuna − kazala nam je kninska gradonačelnica.