DEMOGRAFSKE SLIKE I PRILIKE

01.07.2011. | 15:01 SLOBODNA DALMACIJA

ZVONIMIROV GRAD JE, PREMA REZULTATIMA POPISA, JEDINI GRAD U ŽUPANIJI S POVEĆANIM BROJEM STANOVNIKA

 Knin raste zbog politike stambenog zbrinjavanja

Mladi stanovnici obilježje su Knina  CROPIX

Knin je jedini grad u Šibensko-kninskoj županiji koji nije zahvatila depopulacija. Prema podacima s popisa stanovništva obavljenog u travnju ove godine, na području Knina živi 15.388 stanovnika, ili dvjestotinjak više nego prije deset godina.

Nema dvojbe da se u posljednjem desetljeću gospodarska slika Knina promijenila nabolje. Primjerice, gradski je proračun dvostruko porastao u tom razdoblju. No, kninska gradonačelnica jasno detektira glavni razlog dobre demografske situacije u Zvonimirovu gradu:

- Najzaslužnija za to je Vladina politika stambenog zbrinjavanja. Ljudi koji su se vratili ili došli živjeti u Knin na taj su način riješili jedno od najvažnijih životnih pitanja. Na to se nadovezalo i sve drugo pa i porast broja novorođenčadi - kazala nam je Josipa Rimac, gradonačelnica Knina. 

Ona odbacuje tezu kako podaci iz popisa stanovništva ne oslikavaju stvarno stanje. Odnosno, da je popisano puno više stanovnika nego što ih realno živi na području grada.

- Ove brojke su relane i odražavaju stvarno stanje na terenu - jasna je Josipa Rimac. S njome se ne slaže kninski gradski vijećnik Đuro Rusić, koji stalno živi u mjestu Plavno, koje po službenim podacima iz popisa 2011. broji 260 stanovnika: 

- Ti podaci su fiktivni, ljudi koji su popisani ne žive ovdje. Evo vam primjer moga Plavna. Trenutačno nas je u selu točno 98.

A prema popisu iz 2001. godine bilo nas je 324. Dakle, 200 nas je pomrlo ili otišlo u samo deset godina. Situacija u ruralnim dijelovima je katastrofalna. Mogu reći da se broj stanovnika u selima Bukovice sveo na trećinu - rekao nam je Rusić.

U zagrljaju Knina nalaze se i dvije općine s najmanjim brojem stanovnika u Hrvatskoj. To su Civljane koje broje 240 mještana, te Kijevo sa samo 405 stanovnika.

Glavni problem - birokracija

U Civljanima se, čak, broj stanovnika udvostručio u odnosu na popis iz 2001. Tada je u toj općini živjelo samo 137 ljudi. Civljane su demografski počele propadati još 80-ih godina prošlog stoljeća, a dotuklo ih je razdoblje Domovinskog rata... 

Ionako slabo naseljeno Kijevo je, pak, u zadnjem desetljeću izgubilo petinu pučanstva. Sa 537 stanovnika pali su na samo 405.

- Puno je razloga silnoj depopulaciji. Ali, najveći je naša birokracija. Evo, u Kijevu ima 10-15 mladih obitelji koje bi željele graditi kuće. Osiguran im je i građevinski materijal, ali, nikako ne mogu doći do zemljišta jer im država ne da rješenja. Za svu proceduru trebali bi potrošiti pola milijuna kuna. 

Žalosno je da država i njezina birokracija koče ostanak najmlađima i najvitalnijima, a omogućava povratak onima koji dolaze provesti mirovinu u Kijevu - izjavio nam je Ivan Stjepan Bajan, načelnik Općine Kijevo.

KREŠIMIR GULIN