06.03.2011. | 19:56

NEKIM DALMATINSKIM GRADOVIMA STIŽU PORUKE OD NEKADAŠNJIH PRIJATELJA KOJI SU SPREMNI OPET SURAĐIVATI

PRIJATELJI STARI, GDJE STE? Sombor i Beograd opet žele Šibenik za pobratima: Skupa ćemo brže u EU

Split je do 90-ih bio grad prijatelj s Kragujevcem, koji je imao  snažnu automobilsku industriju, a dio tadašnje Jugoplastike  proizvodio je plastične dijelove za Crvenu zastavu  /REUTERS

Još je prerano za obnavljanje nekadašnjih prijateljskih veza dalmatinskih gradova s pobratimima s područja bivše države, osobito onima iz Srbije.

Taj se zaključak nameće nakon razgovora s čelnim ljudima četiriju dalmatinskih gradova. U bivšoj državi Šibenik se bratimio s beogradskom općinom Vračar i gradom Somborom. 

Za razliku od Vračara, s kojim nakon rata nisu uspostavljeni nikakvi kontakti, sa Somborom je, zahvaljujući ponajprijeLjerki Alajbeg, hrvatskoj konzulici u Subotici, Šibenik razmijenio “diplomatsku poštu”. 

Somborci na festivalu

Alajbeg je posredovala u izražavanju želja čelnika gradskih uprava: s jedne strane somborskih, koji bi rado obnovili kulturnu, pa i druge oblike suradnje sa Šibenikom, i s druge strane šibenskih, koji na inicijativu odgovaraju pozitivno. Međunarodni dječji festival bio bi, slažu se, izvrsna prilika za ponovni susret. U programu MDF-a, naime, od završetka rata do danas nije bio ni jedan ansambl s područja Srbije, za razliku od bivših republika bivše države. Neki somborski bi, tako, mogao biti − prvi. 

Beogradska općina Vračar poslala je usmenu inicijativu za uspostavu prijateljskih kontakata Šibeniku na beogradskoj promociji turističkih potencijala otoka Murtera i Pirovca. Tijana Blagojević, predsjednica Skupštine općine Vračar, zamolila je načelnike općina Murter, Tisno i Pirovac da tu želju prenesu gradonačelniku Šibenika.

− Nije važno što ja osobno mislim o mogućnosti da uspostavimo prijateljske odnose s Vračarom. Ja, kao i brojni drugi, imam svoje prijatelje diljem svijeta, pa i u Beogradu, s kojima se rado čujem i družim. Moj je osjećaj da još nije sazrelo vrijeme za uspostavljanje takvih veza, ali doći će. Inače, takvo što i nije u nadležnosti mene kao gradonačelnika, nego Gradskog vijeća. Neka pošalju inicijativu, pa ćemo o tome razgovarati − kaže Ante Županović, šibenski gradonačelnik.

Grad Zadar njeguje prijateljske veze i suradnju s pet europskih i jednim južnoameričkim gradom. Nikada gradska vlast o tome nije donosila nikakvu službenu odluku, ali od 1990. u tišini je prekinuta suradnja s gradovima iz različitih jugoslavenskih republika, pogotovo ona s Valjevom iz Srbije. 

− Ne možemo pobjeći od posebnih odnosa koji postoje između Hrvatske i Srbije s obzirom na sve povijesne okolnosti, a pogotovo one iz Domovinskog rata. Pogotovo mi u Zadru o tome moramo voditi računa, jer je naš grad bjesomučno i divljački razaran četiri godine. 

Te su rane još previše friške. Vjerujem da će to jednoga dana doći na dnevni red, ali sada je još uvijek rano za to − izjavio je zadarski gradonačelnik Zvonimir Vrančić. 

Split prijateljuje s 14 gradova u svijetu, a s područja bivše Jugoslavije njeguje veze s Velenjem, Mostarom i Štipom. Do početka 90-ih godina je bio grad prijatelj s Kragujevcem u Srbiji, no te su veze prekinute.

Dubrovnik: Nismo se bratimili u bivšoj državi

Jakša Miličić bio je predsjednik Općinske skupštine Splita kad je potpisana Povelja prijateljstva s Kragujevcem 1973., te veli: 

− Glavni motiv prijateljstva s Kragujevcem bio je isključivo ekonomski interes, jer je taj srbijanski grad imao snažnu automobilsku industriju, a dio tadašnje 

Jugoplastike proizvodio je plastične autodijelove za Crvenu zastavu. 

Nismo imali službena bratimljenja s gradovima u bivšoj Jugoslaviji, a jedinu Povelju o prijateljstvu Dubrovnik je prije hrvatskog osamostaljenja potpisao s talijanskom Ravennom − kaže glasnogovornik dubrovačkoga gradonačelnika Zoran Obradović. Što se, pak, drugih gradova tiče, suradnje je za nekadašnje države, dodaje, “bilo, ali tada nisu bila uobičajena službena bratimljenja”. 

PIŠU:  MARINA JURKOVIĆ,JORDANKA GRUBAČ, NIKOLINA MORIĆ-LULIĆ, JASMINA MRVALJEVIĆ, PREDRAG OPAČIĆ

Blagojević: Mlada sam, nisam opterećena prošlošću − Bilo bi mi iznimno drago da se obnove veze. Ne samo zbog pozitivnih iskustava kad su šibenska djeca dolazila na zimovanje u Beograd, a naša odlazila u Šibenik, nego i zbog beogradskih Dalmatinaca. Moja je prednost što sam mlada i nisam opterećena prošlošću, te u takvoj suradnji vidim samo probitak za obje strane, pogotovo za mlade − kaže Tijana Blagojević.

Somborski gradonačelnik Delić: Zajednički ćemo brže u EU Da zanimanje za uspostavom nekadašnjeg prijateljstva sa Šibenikom nije minulo, potvrdio nam je i somborski gradonačelnik Nemanja Delić, koji je istaknuo da je grad Sombor i dalje vrlo zainteresiran za obnavljanje starih prijateljstava s gradovima, kao i za uspostavljanje suradnje s novim gradovima prijateljima. − Pri tome prioritet su nam gradovi u okruženju, iz nekada zajedničke nam države. Smatramo da će nam suradnja u raznim područjima pomoći da se brže i lakše razmijene ideje i iskustva, ali i da efikasnije pristupimo fondovima koji nam stoje na raspolaganju i bit će nam dostupni na zajedničkom putu priključenja Europskoj uniji.

Transadria: Obnavljamo Transjugovo carstvo

Beograđani zaposleni u Transjug špedu Beograd spremni su stati pod krov Transadrije Rijeka i tako, pod sasvim novim okolnostima, početi reintegraciju nekadašnjeg Transjuga, svojedobno najmoćnije špediterske tvrtke u ovom dijelu Europe. Vjerovali li ne, njima bi se priključili i Transjugovi špediteri s Kosova i Crne Gore. Kako Transadria već ima svoje tvrtke u Sarajevu, Kopru i Ljubljani, nema sumnje da bi uskoro ova riječka tvrtka mogla postati najjači regionalni špediterski igrač.

Koliko je umjesno tako razmišljati u trenutku kad je ova riječka tvrtka zbog dugova na koljenima, i u kojoj je pred otkazom gotovo 1240 radnika? 

Bez plaće od kolovoza

− Točno je − Transadria je korak do stečaja. Uprava tvrtke mora hitno povući oštre i bolne rezove kako bi spasila jezgru tvrtke koja ima priliku opstati u ovoj krizi i izrasti u snažnog regionalnog igrača. Okrupnjavanje Transadrije na temeljima uglednog Transjuga, čiji je logo globus prepoznatljiv na širim prostorima, tek je dio strategije koju razrađujemo. 

Nećemo se zadovoljiti širenjem na prostore bivše Jugoslavije, nego namjeravamo svoje “pipke” pružiti i do Austrije, Češke, Mađarske i Albanije − kaže Branimir Lepur, koji se 5. siječnja priključio Miranu Ključaričeku i Darku Tonžetiću u akciji spašavanja Transadrije utemeljene daleke 1947. godine. 

− Kriza je učinila svoje. Trošilo se nezarađeno i dalje se ne može tako. Od polovine kolovoza radnici ne primaju plaću. Našli smo se pred zidom: ili drastično skresati troškove i tako stvoriti uvjete za reprogramiranje dugova i tako sačuvati jezgru tvrtke, ili potonuti. Ulog je velik. Imovina Transadrije procjenjuje se na 40-ak milijuna eura. 

Pod kapom Transadrije danas je oko 700 zaposlenih. Uz 346 zaposlenih u Hrvatskoj, od Rijeke, Zagreba, Pule, Osijeka, Šibenika, Splita, Zadra i drugih gradova, tu je Transglob Ljubljana, Transmar Koper i Transar Sarajevo, tvrtke u stopostotnom vlasništvu Transadrije. Također, mi smo 50-postotni suvlasnici Luke Šibenik i transportne tvrtke TIP iz Šibenika. Možete pretpostaviti što bi značio stečaj za sve te tvrtke i ljude − kaže Lepur.

MARIJAN DŽAMBO

Otkazi za 140 radnika U šibenskoj podružnici, u kojoj je zaposleno 48 radnika, najviše će otkaza, čak 15, biti baš u Šibeniku gdje će, umjesto za 32, biti posla za 17 ljudi. Split se “kreše” s devet na šest zaposlenih, dok Zadar ostaje na dosadašnja tri radnika. Kakve su šanse za preživljavanje? Lepur nas uvjerava − dobre. Na žalost, uz drastično rezanje troškova, od plaća pa sve do toaletnog papira, morat će se riješiti i viška 140 radnika.  − Nemamo izbora. Ili svi potonuti, ili, što uz otpremnine, što u mirovinu ili na drugi način, zbrinuti višak. Naši glavni vjerovnici, Hypo Alpe-Adria Bank, koja potražuje 4,5 milijuna eura, te BKS banka iz Austrije, kojoj smo dužni 5,5 milijuna eura, spremni su, uz godinu počeka, reprogramirati naš dug.