Dalmaciji hitne pomoći nema bez helikoptera

HOĆE LI U ČETIRI DALMATINSKE ŽUPANIJE BITI OSTVARIV PLAN MINISTARSTVA ZDRAVSTVA DA SE HITNA POMOĆ PRUŽI UNUTAR ‘ZLATNOGA SATA’ I TIME ŠANSE ZA PREŽIVLJAVANJE POVEĆAJU I DO 50 POSTO

Reforma hitne medicinske službe ambiciozno je zamišljena

Od dojave hitnog slučaja do dolaska vozila Hitne pomoći na mjesto intervencije u urbanim će sredinama, u 80 posto slučajeva, trebati deset minuta, a u ruralnim najviše 20 minuta, i sve to kako bi pacijent stigao do hitnog bolničkog prijama unutar “zlatnog sata”, čime se šansa za njegovo preživljavanje povećava za 30 do 50 posto. 

To su ciljevi reforme Hitne medicinske pomoći, predstavljene prošlog tjedna. No, hoće li to biti i ostvarivo u četiri dalmatinske županije, s obzirom na veličinu njihova teritorija koji obuhvaća i veliki broj otoka?

U kninskoj i drniškoj službi hitne pomoći odgovaraju kako će teško moći striktno odgovoriti na želju ministra Darka Milinovića. – Riječ je o čistoj statistici. Ministar je govorio o oko 80 posto slučajeva i u načelu to se može postići. Dapače, mi ni sada nismo daleko od toga. Ali, uvijek nam ostaje problem krajnjih točaka koje pokrivamo. Naša najudaljenija točka je 56 kilometara od Knina. Tamo je nemoguće stići za 20 minuta. Međutim, tamo živi malo stanovnika i vrlo su rijetke intervencije na takvim područjima – kazao nam je Petar Čagalj, ravnatelj Doma zdravlja u Kninu. Slične probleme imaju i njihovi kolege u Drnišu.

Pomoć policijskoga glisera

– Mi pokrivamo područje od 840 četvornih kilometara, što je otprilike površina grada Zagreba. Na našem terenu živi 60 posto stanovnika starijih od 60 godina, što povećava broj intervencija. Bilo bi lijepo kada bi se u praksi realizirale najave ministra Milinovića. No, sigurno će biti slučajeva kada to nećemo moći ostvariti. 

Naravno, radi se o najudaljenijim selima na kojima živi mali broj stanovnika – rekao nam je Milan Matić, ravnatelj drniškog Doma zdravlja. Šibenskoj hitnoj službi najveći problem predstavljaju otoci, posebice udaljeni Žirje i Kaprije. – Na sreću, ni tu nismo imali većih problema. Često nam uskoči i pomorska policija, ili bolesnike prebacujemo gliserom. 

Mi pokrivamo i veliki kopneni dio, od Pirovca do Primoštena, pa sve do skradinskoga zaleđa. Stoga smo uz centralnu hitnu službu u Šibeniku organizirali i tri dežurna punkta u Skradinu, Tisnom i Primoštenu kako bi što brže izišli na teren – izjavio nam je Joško Jurić, ravnatelj Doma zdravlja u Šibeniku. 

I na području Dubrovačko-neretvanske županije teško će se do kraja realizirati ciljevi reforme, a problem je u izduženosti županije i uskom obalnom području, koju u dijelu Neuma prekida Bosna i Hercegovina, kao i velikom broju otoka. Možda je zbog svega toga Dubrovačko-neretvanska županija i dobila najviše novca za provedbu tog projekta, jer prema novom prijedlogu mreže Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje za Hitnu medicinsku pomoć na području Dubrovačko-neretvanske županije izdvajat će se 25 milijuna umjesto dosadašnjih 14 milijuna kuna. 

U Splitsko-dalmatinskoj županiji vjeruju da će ciljevi reforme o brzom dolasku do pacijenta, ustrojem novih hitnih punktova, biti ostvarivi, s obzirom da je predviđena udaljenost između tih punktova 25 kilometara.

Izvrsno zamišljena reforma, ali...

– I sada je veći dio županije pokriven u 20 minuta, problem nam je samo dio Zagore, što će se riješiti punktom u Trilju, te područje iza Makarske što se, pak, rješava punktom u Drveniku – ističe dr. Leo Luetić, ravnatelj Ustanove za hitnu medicinsku pomoć Splitsko-dalmatinske županije. 

Veći problem za tu županiju moglo bi biti ostvarenje cilja da se pacijent doveze do bolnice u roku od sat vremena, a dr. Luetić napominje kako se to ne može ostvariti bez nabave medicinskih helikoptera, što je ministar Milinović također najavio. Brzim brodovima, objašnjava ravnatelj Hitne pomoći, mogu se pokriti Brač i Šolta, no za hitan prijevoz pacijenata s ostalih, udaljenijih otoka do KBC-a Split nužni su helikopteri. 

Mreža timova Hitne medicinske pomoći, krucijalan dokument za reorganizaciju te službe, predviđa ukupno 17 timova na području Zadarske županije. – Cijela reforma je izvrsno zamišljena, ali kako će funkcionirati u praksi za sada je još uvijek teško govoriti, prije svega zbog problema s kojima se sustav susreće: od toga da nemamo dovoljan broj liječnika do specifičnosti naše županije koja ima teško dostupne otoke i zaleđe – rekao je dr. Robert Županović iz Doma zdravlja Zadarske županije. Najudaljenije naselje u kopnenom djelu županije je mjesto Dugopolje, 80 kilometara zračne udaljenosti od zadarske bolnice i 35 kilometara od najbliže ambulante u Srbu. Najudaljenija mjesta na moru su otoci Premuda i Silba.

PIŠU DIVNA ZENIĆ, KREŠIMIR GULIN, KATE ŠUTALO-CVJETKOVIĆ I ANA VUČETIĆ-ŠKRBIĆ

Imoćani ogorčeni: I mi bismo htjeli imati ‘mini bolnicu’ Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi za projekt reforme hitne medicinske službe najavilo je, prema izjavama ministra Milinovića, ulaganje od čak 90 milijuna eura, kako bi hitna medicina postala sigurnija, dostupnija, kvalitetnija, strukturno stabilnija i financijski održivija. U Imotskom, međutim, tvrde da će od svih spomenutih poboljšanja po svemu sudeći najviše – kao i proteklih godina – osjetiti jedino ovu zadnju stavku u kojoj se spominje štednja. U Imotskom je, naime, ukinuto rodiliše, već prije ukinute su specijalističke službe, radiološka ambulanta zbog štednje radi u jednoj smjeni (pa za bilo kakve prijelome treba ići u Split, ili preko granice, kod privatnika u Posušje ili Grude), hemodijaliza radi u gotovo nemogućim uvjetima...  U ovoj reformi planira se da ispostava hitne medicinske pomoći u Imotskom zadržava potpuno isti status kao i do sada, pa se tako zadane norme o rokovima u kojima treba pružiti pomoć nikako ne mogu ispoštovati. Na primjer, samo do zaseoka Talaje u Slivnu ili do zaseoka Cera u Ričicama treba najmanje 40-50 minuta vožnje u jednome smjeru.  Mobilnoj jedinici treba sat i pol da pacijenta dovezu do ispostave u Imotskom, a najmanje još jedan sat da taj isti pacijent, ako je još uvijek živ, dođe do Splita. Netko će reći da pacijenta odmah treba voziti za Split. Može, no i u tom slučaju “hitna“ će, koliko god bila brza, debelo   premašiti spomenuti “zlatni sat“. Imoćani čestitaju Senjanima i Metkovčanima na “mini bolnici“ koju će uskoro dobiti, ali se i pitaju zašto su oni opet izvisili, zašto ista “mini bolnica“ nije predviđena i za imotsko područje. B. ĆOSIĆ

Mreže hitnih punktova u Dalmaciji Mreže hitnih punktova u Dalmaciji, prema reformi:  ZADARSKA ŽUPANIJA Zadar – dva punkta s timovima 1 (tim 1 čine specijalist hitne medicine, tehničar i vozač); tri tima 2 (T2 čine dva specijalizirana medicinska tehničara) – Starigrad, Gračac i Benkovac; sedam punktova dežurstva – Biograd, Benkovac, Pag, Nin, Posedarje, Gračac i Preko; šest punktova pripravnosti – Obrovac, Sali-Žman, Iž, Ist, Silba i Božava  ŠIBENSKO-KNINSKA ŽUPANIJA Tri punkta T1, dva u Šibeniku i jedan u Kninu; dva punkta T2 – Vodice i Drniš, četiri punkta dežurstva – Tisno, Primošten, Skradin, Drniš i jedan punkt pripravnosti – Kistanje  SPITSKO-DALMATINSKA ŽUPANIJA 12 punktova T1- dva u Splitu, po jedan u Supetru, Jelsi na Hvaru, Imotskom, Kaštel Starom, Makarskoj, Omišu, Sinju, Trogiru, Solinu i Šestanovcu; šest punktova T2 – Split, Gornji Humac na Braču, Hvar, Vrgorac, Drvenik i Trilj; četiri punkta pripravnosti – otok Šolta, Vis, Vrlika, Donji Muć  DUBROVAČKO-NERETVANSKA ŽUPANIJA Četiri punkta T1 – dva u Dubrovniku, po jedan u Metkoviću i Pločama; četiri punkta T2 – Slano, Blato, Janjina/Trpanj/Kuna i Grude; tri punkta dežurstva – Korčula, Orebić, Vela Luka; pet punktova pripravnosti – Ston, Elafiti, Mljet, Janjina/ Trpanj/Kuna, Lastovo